Početna Magazin Godine Akutnu mentalnu konfuziju ne treba mešati sa demencijom

Akutnu mentalnu konfuziju ne treba mešati sa demencijom

Akutna mentalna konfuzija je često, ozbiljno ali i reverzibilno oboljenje. Zato je bitno prepoznati je i odmah adekvatno lečiti

Mentalna konfuzija, poznata i kao akutna konfuzija ili delirijum jeste akutna bolest mozga, potencijalno reverzibilna, što opravdava brzo zbrinjavanje. Ona utiče na 15 do 50 odsto starijih osoba hospitalizovanih zbog akutnog stanja. Procenjuje se, međutim, da ona nije prepoznata kod dva od tri slučaja.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Mentana konfuzija povezana je sa dužim boravkom u bolnici, povećanim rizikom od kognitivnih oštećenja i gubitka autonomije i povećnom smrtnošću.

Akutna konfuzija se manifestuje, tokom nekoliko sati ili nekoliko dana, umanjenim kognitivnim sposobnostima sa poremećajima pažnje ili svesti: poteškoće u pokretanju i održavanju pažnje, dezorijentacija, pogoršanje pamćenja, problemi sa govorom, uzbuđenost ili letargija, poremećaj ciklusa spavanja itd. Akutna uznemirenost prisutna je kod oko četvrtine pacijenata.

Razvoj akutne konfuzije promenljiv je tokom dana. Dva glavna faktora rizika za akutnu mentalnu konfuziju jesu starost i demencija. Međutim, u slučaju teške akutne bolesti sa dužom hospitalizacijom, konfuzija se može javiti i kod mladih pacijenata.

Lekovi i droge sa neuropsihijatrijskim efektima, uključujući i alkohol, često su uzrok akutne mentalne konfuzije. Brojni su takvi lekovi – svi lekovi koji su neposredno pre toga uvedeni – sumnjivi su. Kod rizičnih osoba, svaki akutni događaj može izazvati mentalnu konfuziju: promena okruženja, bol, operacija, anestezija, retencija urina, fekalna impakcija, infekcije itd.

Pronalaženje okidača akutne mentalne konfuzije ponekad omogućava da se izbegne njeno mešanje sa demencijom koja je nepovratna bolest i da se obezbedi njeno adekvatno lečenje.