Početna Magazin Godine Kako reagujemo na stres: više ili manje sna i hrane, manje društvenih mreža

Kako reagujemo na stres: više ili manje sna i hrane, manje društvenih mreža

Nacionalni radio, Rober Vud fondacija (RWJF) i škola javnog zdravlja na Harvardu, sproveli su nacionalno istraživanje u SAD na temu stresa koje je uključilo 2.500 odraslih ispitanika.

Čak 49 odsto ispitanih reklo je da je imalo stresnu situaciju u prethodnoj, 2013. godini, a najčešće su to bili zdravstveni problemi (27%), zatim sledi smrt drage osobe (16%), problemi na poslu (13%), veće promene u životu (9%), neki porodični događaji (9%) i problemi u ličnim vezama (6%).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Zanimljiv je i pregled najvećih izvora stresa u mesecu koji je prethodio intervjuu, gde se, pored zdravstvenih problema i finansijske situacije pominje i roditeljstvo samohranih roditelja, kao i roditeljstvo dece koja su u tinejdžerskom uzrastu.

Primetno je da previše obaveza kao izvor stresa postepeno opada po starosnim grupama od 18 do 65 godine, ali da na isti način rastu problemi sopstvenog zdravlja, i zdravlja članova porodice.

Najčešće posledice stresa jesu manje sna, manje jela, manje vežbanja, manje društvenog života, ali se u nešto manjim procentima kao reakcija javlja i više spavanja, više jedenja, više gledanja TV-a.

Oko trećine ispitanika čak kaže da manje koristi drutšvene mreže kada je pod stresom, piše NPR.