Početna Magazin Godine Društvo Međunarodni dan starih 2014 – 10 pitanja za 21. vek

Međunarodni dan starih 2014 – 10 pitanja za 21. vek

Međunarodni dan starih 2014 – 10 pitanja za 21. vek

Povodom Međunarodnog dana starih koji Ujedinjene nacije obeležavaju 1. oktobra od 1991. godine, Penzin objavljuje listu od 10 tema koje će obeležiti 21. vek u najvećem delu sveta, pa i u Srbiji.

Napomena: ovaj tekst je premijerno objavljen na Penzinu povodom Dana starijih 2014. godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Već deceniju i po od početka 21. veka jasno je da on neće ličiti na naše ideje o blistavoj budućnosti u koju smo bili ubeđeni sve do 1990-ih godina.

Umesto svemirskih tehnologija, nadzvučnog transporta, neverovatnog napretka medicine, društvo se danas bori da sačuva tekovine 20. veka kao što su infrastruktura, zdravstvena i socijalna zaštita, radna mesta, osmočasovno radno vreme i slobodni dani, kvalitet obrazovanja, itd.

Iako se napredak u tehnološkom smislu nastavlja, danas se često čini kao da je najnaprednija tehnologija rezervisana za određene slojeve društva, dok (velika) većina treba da se zadovolji novim modelom pametnog telefona ili prisustvom na društvenim mrežama.

Pored svega toga, društva Evrope, Severne i Južne Amerike, Australije i Azije – stare. Za koju deceniju svaka od njih imaće trećinu, ili četvrtinu stanovništva starijeg od 65 godina, sa prosečnim životnim vekom od preko osam decenija.

I dok će države pokušavati da pronađu rešenja za ekonomiju, privredu, socijalne i zdravstvene sisteme, dotle pojedinci treba da vide razmere ovih promena i da pokušaju da pronađu načine da se prilagode, ili bar da svom potomstvu obezbede veće šanse za kvalitetan život u 21. veku.

Ovo je 10 tema 21. veka o kojima treba razmisliti:

1. Starenje stanovništvaKada svaka četvrta osoba oko nas bude starija od 65 godina, kakve će to imati posledice na društvo, ekonomiju, dalja demografska kretanja? Ili, konkretnije, kome ćemo prodati i od koga kupovati nekretnine, koje će robe i usluge, koje grane industrije, biti najatraktivnije za takvu generacijsku strukturu tržišta?

2. Zdravlje – Zdravstveni sistemi već danas sve teže pružaju kvalitetne usluge, a šta će se desiti kada svaki četvrti pacijent bude osoba u poznim godinama? Pitanja porekla i kvaliteta hrane, fizičke aktivnosti, stresa, kvaliteta prostora u kojima učimo, živimo i radimo, biće sve aktuelnija, i sve teže rešiva u uslovima opšte društveno-ekonomske recesije u kojoj se dobar deo sveta danas nalazi.

3. Mozak – Alchajmer i demencija biće bolesti koje će obeležiti prvu polovinu 21. veka. I, za razliku od virusnih epidemija koje dobijaju mnogo više mesta u medijima, od ovih oboljenja ne možemo da se izolujemo, da ih izlečimo, preležimo. Produženjem prosečnog životnog veka broj obolelih biće sve veći. Kakve će to posledice imati na porodice, zdravstvo, ekonomiju?

4. Obrazovanje i profesija – Deca koju školujemo danas, trebalo bi da rade do 2060, možda i do 2070. godine. Pre 50 godina bila je sredina 1960-ih, a koliko će se svet razlikovati za još pola veka? Za koja zanimanja školujemo decu? Koje će poslove da obavljaju? Šta treba da znaju, koje veštine da poseduju, da ih jednog dana ne bi zamenili roboti?

5. Briga o starima – Negovatelji starih često se pominju kao jedno od najtraženijih zanimanja u godinama pred nama. Predstavlja nam se računica po kojoj stari imaju penzije (novac), a mladima treba posao (novac). Međutim, stvari nisu baš tako jednostavne. Veliki broj starih jedva pokriva i osnovne životne troškove. Nema sumnje da će za negovatelje biti posla, ali, kakvog, i koliko plaćenog posla, sa kakvom perspektivom? Sa druge strane, sve veća potreba za negovateljima obara kriterijume kada je reč o stručnom i ličnom kvalitetu radnika pa se u svakodnevnim vestima „negovatelji“ često pominju kao zlostavljači i prevaranti starijih osoba.

6. Lične finansije – Kalkulisanje prevremenog penzionisanja, uplata životnog osiguranja, kamata za razne kredite, nije ni malo lak posao. U nekim zemljama već dugo postoji zanimanje „savetnika za lične finansije“, pa bi neki možda mogli da razmisle da postanu stručnjaci u ovoj oblasti, ili bar da sa više odgovornosti sagledavaju sve svoje prihode i rashode?

7. Tehnologija – Da, već se koriste humanoidni roboti koji mogu da opslužuju stare osobe u domovima, ili u bolnicama, pa i da podižu i prenose teško pokretne iz postelje, ali pitanje je da li će svako od nas moći da ima po jednog takvog pomoćnika. Internet tehnologije i povezani proizvodi, takozvani „gedžeti“ i aplikacija, mogu da odigraju značajnu ulogu u poboljšanju kvaliteta života u 21. veku. Kako? Već danas je komunikacija putem interneta relativno pristupačna i lakše je održavati društvene veze i aktivan društveni život (društvene mreže, forumi, komentari na internetu), što je veoma bitan faktor opšteg psihofizičkog stanja čoveka.

Pored toga, brojne jednostavne analize zdravstvenog stanja i kontrolni pregledi lekara biće omogućeni „na daljinu“ što će svakako rasteretiti zdravstveni sistem, ali i omogućiti bolje praćenje, kontrolu, prevenciju i raniju dijagnostiku raznih zdravstvenih problema. Takođe, tehnologija može pomoći da duže živimo samostalno, pod nazorom dece ili stručnih službi u svom domu, što će imati pozitivne efekte, kako na dostojanstvo, društveni život i zdravlje, tako i na lične finansije.

8. Dostojanstvo – Danas dosta govorimo o privatnosti, a šta će tek biti kada kompletna slika našeg zdravstvenog stanja bude pohranjena negde na internetu? Ko će imati pristup? Kakvo će biti obezbeđenje ovih baza podataka? Tehnologija će omogućiti i više novih vidova prevara, naročito starijih osoba (internet kupovina, klađenje, „nagradne igre“, itd). Kada ovome pridodamo i verovatnoću raznih oboljenja u veoma poznim godinama života, jasno je da će očuvanje dostojanstva čoveka biti sve teže sačuvati.

9. Društveni život i porodica – Jasno je da u 21. veku ne možemo sami. U Srbiji penzioneri često finansijski izdržavaju decu, ali generacijska povezanost i ispomoć nije samo to. Čuvanjem dece, pripremom obroka, nabavkom ili proizvodnjom hrane, starije generacije mogu znatno olakšati mlađima. Sa druge strane, uz blizinu i brigu porodice starije generacije duže će očuvati zdravlje, a u slučaju gubitka sposobnosti za samostalan život, biće lakše pronaći (i prihvatiti) rešenja koja neće preterano opteretiti nijednu od generacija.

10. Deca 22. veka – Današnji klinci i klinceze doživeće 22. vek. Kako će njihov život izgledati u velikoj meri zavisi od toga koliko ćemo im mi resursa potrošiti u narednih nekoliko decenija. Da li ćemo im zauzimati sva radna mesta? Da li ćemo im iscrpeti kapacitete zdravstvene i druge infrastrukture? Da li ćemo ih opteretiti porezima da bismo sebi obezbedili bolje javne finansije? Da li ćemo umeti da ih obrazujemo, da ih vaspitamo, da se žrtvujemo za njih? Deca su naša najbolja dugoročna investicija, i možda jedino gde još imamo šansu da ne omanemo u ovom 21. veku.