Početna Magazin Godine Mozak – ako stari ne znači i da slabi: (1) Posmatranje starenja mozga

Mozak – ako stari ne znači i da slabi: (1) Posmatranje starenja mozga

Za razliku od prethodnog, prilično pesimističkog pogleda na starenje, sada su istraživači došli do zaključka da mozak koji stari može da se reorganizuje i menja i to ne nužno na gore. 

Korišćenjem metoda kognitivne neuronauke neočekivano je otkriveno da, nasuprot onome u šta se do sada verovalo, mozak koji stari ostaje donekle plastičan i sposoban za oblikovanje. Plastičnost se odnosi na sposobnost prilagođavanja različitih delova mozga izvršavanju različitih zadataka (v. istraživanje na eng Plasticity of the aging brain: New directions in cognitive neuroscience).

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Za razliku od prethodnog, prilično pesimističkog pogleda na starenje, studije pomoću skeniranja mozga došle su do zaključka da mozak koji stari može da se reorganizuje i menja i to ne nužno na gore.

fMRI skenovi (skenovi nastali pomoću funkcionalne magnetne rezonance) prikazuju područja mozga koji su aktivnija od drugih. Džon Graner iz Nacionalnog vojno-medicinskog istraživačkog centra Valter Rid istraživao je koji delovi mozga su angažovani tokom različitih zadataka mereći protok krvi u različitim delovima mozga dok je aktivan.

Praćenjem onoga što se dešava u mozgu tokom određenih aktivnosti, podaci dobijeni neuro skeniranjem otkrili su obrasce promene koji se dešavaju sa godinama. Na primer, starije osobe ponekad koriste područje i u levoj i u desnoj hemisferi mozga kako bi obavile određene zadatke, dok mlađi koriste područje u samo jednoj polovini.

Izgleda da starije osobe takođe više aktiviraju prednje oblasti mozga, dok se kod mlađih češće pojavljuje aktivacija zadnjih delova
(v. istraživanje na eng Compensatory Brain Activity in Older Adults).

Pojava kognitivne neuronauke starenja pratila je napredak u shvatanju neurogeneze. Neuronaučnici su otkrili da se rast novih neurona javlja tokom celog života, a ne samo kada smo veoma mladi. Još uvek nije poznato u kojoj meri novi neuroni doprinose promenama u ponašanju i u mozgu koje nastaju sa godinama.

Ali dokazano je da kod glodara učenje i obogaćeno, stimulativno okruženje povećavaju preživljavanje novih neurona potencijalno omogućavajući novim neuronima da doprinesu sposobnostima i čak da poboljšaju zdravlje (v. istraživanje na eng. Learning increases the survival of newborn neurons provided that learning is difficult to achieve and successful).